Osteoartritis je hronična bolest zglobova čija je glavna odlika propadanje zglobne hrskavice i okolne kosti, što prouzrokuje ukočenost i bol.
Osteoartritis je najčešća bolest zglobova. Veliki procenat ljudi preko 65 godina ima neki od simptoma osteoartritisa. Sa druge strane, izuzetno visok procenat ljudi već od 40. godine života ima početne promene na zglobovima koje su vidljive na skeneru, a čiji simptomi se osećaju kasnije. Bolest zahvata podjednako i muškarce i žene, s tim što kod muškaraca bolest nastupa nešto ranije.
Interesantno je da se osteoartritis javlja kod gotovo svih vrsta kičmenjaka, uključujući i ribe, vodozemce i ptice. Životinje koje žive u vodi, kao što su delfini i kitovi, takođe mogu oboleti od osteoartritisa, s tim što ova pojava nije primećenja kod životinja koje vise naopačke, kao što su slepi miševi i lenjivci. Naučnici zbog ovoga smatraju da je osteoartritis nastao kao evolutivni mehanizam reparacije (popravljanja) hrskavice.
Uvreženo je mišljenje da je osteoartritis neizbežan deo starenja kao što je seda kosa ili izborana koža. Iako nastaje uglavnom kod starijih ljudi, artritis nije uzrokovan samo trenjem i trošenjem tokom godina, već u njegovom razvoju učestvuju i razni drugi faktori. To je razlog što je osteoartritis ne javlja kod svih starijih, a čest je kod nekih mlađih osoba.
Zašto nastaje osteoartritis?
Fiziološki, zglobovi su tako napravljeni da imaju nizak stepen trenja i da je njihovo trošenje nemoguće osim u slučaju preterane upotrebe ili traume. Osteoartritis verovatno započinje sa poremećajem u ćelijama koje stvaraju sastojke hrskavice, kao što je kolagen (otporan, fibrozni protein u vezivnom tkivu) i proteoglikane (supstance koje hrskavici daju elastičnost). Zatim, hrskavica može previše rasti, ali ponekad se i stanjuje, a na površini se pojavljuju pukotine. Male šupljine koje nastaju u kosti ispod hrskavice oslabljuju kost. Kost može zadebljati na krajevima oblikujući šiljke (osteofiti), koji su vidljivi i moguće ih je opipati. Ovi šiljci mogu ometati normalnu funkciju zgloba uzrokujući bol.
Konačno, glatka, klizava površina hrskavice postaje gruba i izbrazdana, pa se pokreti u zglobu ne mogu više vršiti glatko. Svi delovi zgloba – kost, zglobna čaura, tetive i hrskavica, propadaju na različite načine, menjajući zglob.
Osteoartritis se može podeliti na primarni (idiopatski) čiji uzrok nije poznat, I sekundarni koji nastaje kao posledica neke druge bolesti, infekcije, deformiteta ili pretreane upotrebe zgloba. Neki ljudi iz određenih profesija preterano opterećuju zglobove kao što su rudari i vozači autobusa, pa su posebno ugroženi. Međutim, trkači na duge staze nemaju visok rizik za pojavu ove bolesti.
Povećana telesna težina takođe može biti važan faktor u razvoju bolesti, ali dokazi za to nisu konačni.
Kako se ispoljava osteoarthritis?
U 40-im godinama mnogo ljudi imaju neke znakove osteoartritisa na rendgenskim snimcima, naročito u zglobovima koji nose telesnu težinu kao što je kuk, ali ih samo nekolicina ima simptome. Simptomi se razvijaju postepeno pogađajući na početku samo jedan ili nekoliko zglobova. Obično su zahvaćeni zglobovi prstiju, baza palca, ruke, vrat, donji deo leđa, palac noge, kukovi, kolena. Prvi simptom je bol koji se obično pogoršava vežbanjem. KOd nekih ljudi zglobovi mogu biti ukočeni nakon spavanja ili nakon mirovanja, ali ukočenost obično prolazi u prvih pola sata nakon početka kretanja.
Kako se promene uzrokovane osteoartritisom povećavaju, zglob postaje manje pokretan i ponekad može ostati blokiran u savijenom položaju. Rast hrskavice, kosti i ostalog tkiva povećava zglobove, a hrapava hrskavica uzrokuje škripanje i pucketanje u zglobu prilikom pokreta. Koštane izrasline (Heberdenovi čvorovi) obično nastaju u zglobovima na krajevima prstiju ruke.
U nekim zglobovima, kao što je koleno, ligamenti koji okružuju i podupiru zglob se istegnu pa zglob postaje nestabilan. Dodirivanje i pokretanje zglobova može biti vrlo bolno. Suprotno ovome kuk postaje ukočen, opseg pokreta se smanjuje, a pokreti su izuzetno bolni.
Oseoartritis često pogađa kičmu. Bol u leđima je najčešći simptom. Zahvaćeni kičmeni pršljenovi obično uzrokuju samo srednje jak bol i ukočenost. Međutim, osteoartritis u vratnom (cervikalnom) i slabinskom (lumbalnom) delu kičme može uzrokovati ukočenost, neobične osećaje, bol i slabost u ruci ili nozi ako zadebljanja na kosti pritiskaju nerve. Retko može doći do pritiska na krvne sudove koji ishranjuju zadnji deo mozga, uzrokujući probleme s vidom, vrtoglavicu (vertigo), mučninu i povraćanje. Ponekad koštane izrasline pritiskaju jednjak otežavajući gutanje.
Nakon pojave simptoma bolest najčešće sporo napreduje uzrokujući određeni stepen onesposobljenosti (invalidnosti). Ponekad propadanje zglobova prestaje ili se stanje čak poboljšava, samo od sebe.
Tretman
Odgovarajući tip vežbanja – uključujući rastezanje, jačanje i vježbe držanja, sprečavaju promene zglobne hrskavice, povećavaju opseg pokreta i jačaju okolne mišiće koji lakše ublažavaju udarce. Vežbanje i odmaranje bolnih zglobova mora biti u ravnoteži, a verovatno je da imobilizacija samo pogoršava bolest.
Upotreba naročito mekanih stolica i sedišta u automobilu može pogoršati simptome: preporučuje se upotreba čvrstih i ravnih stolica, tvrdih naslanjača i dušeka. Za osteoartritis kičme ponekad pomažu posebne vežbe, a podupirači za leđa (pojasevi I mideri) potrebni su u slučaju pogoršanja simptoma. Važno je nastaviti obavljati svakodnevne aktivnosti, zadržati svrsishodnu i nezavisnu ulogu u porodici i izvršavati obaveze na poslu, koliko god je to moguće.
Reumatske bolesti su hronične i uglavnom se ne mogu izlečiti. Promenom životnih navika neke od ovih bolesti mogu da se preduprede ali i da se zaustavi njihov progresivni tok. Ipak, ako se bolest već javi, lečenje se sprovodi medikamentima i fizikalnom terapijom, a ukoliko tegobe ne prolaze, i hirurškim putem. U osnovi pravilnog pristupa lečenju je pre svega zdrav način života, ishrana i prirodna terapija preparatima na bazi lekovitog bilja. Ovakav pristup je kompleksan i daje odlične rezultate.
Fizikalna terapija, obično tretman grejanjem, može biti od koristi. Na primer, kupke vrućeg parafina s mineralnim uljem pri temperaturi od 48° C do 52° C ponekad se preporučuju za bol u prstima. Utege mogu zaštititi određeni zglob tokkom bolnih aktivnosti. Masaža školovanih terapeuta, istezanje i dijatermijsko ili ultrazvučno duboko zagrejavanje može biti od pomoći kod nekih tipova osteoartritisa vrata.